Cross-funkcionalno upravljanje ili Cross-Functional Management (CFM) odnosi se na više poslovnih funkcija ili odjela organizacije koji zajednički koordiniraju aktivnosti za postizanje određenih zajedničkih ciljeva i/ili sveukupnih ciljeva neke organizacije.

Suštinski, to je organizacijski pristup gdje različiti odjeli rade u partnerstvu u potrazi za zajedničkim ciljevima.

Kroz Cross-Functional Management različiti odjeli surađuju na razvoju i implementaciji organizacijskih politika i strategija za postizanje zajedničkog cilja ili više njih.

CFM se izravno bavi načelom “kako razbiti prepreke između odjela” za transformaciju organizacije u postizanju kvalitetne izvrsnosti.

CFM se bori protiv  uobičajenog trenda kojim odjeli rade samostalno i prema zacrtanim parcijalnim ciljevima koji su nebitni ili čak ponekad štetni za postizanje nekog ultimativnog cilja na nivou čitave organizacije.

CFM se provodi kroz niz međufunkcionalnih odbora tj. timova koji se sastoje od članova iz različitih odjela.

Zašto Cross-Functional Management?

Cross-Functional Management pojavio se iz sljedeće dvije potrebe:

  1. potrebe za vrhunskim rukovodstvom kako bi se pojasnili neki ultimativni ciljevi kao što su npr. kvaliteta, kontrola i optimizacija troškova, brzina isporuke, itd., te tako utvrđene ciljeve rasporedila prema svim zaposlenicima na svim razinama organizcije, te
  2. potrebe za uspostavom sustava bliske koordinacije među različitim odjelima unutar jedne organizacije.

Primjer Cross-Functional Management-a

Kao što je rečeno Cross-funkcionalno upravljanje (CFM) upravlja poslovnim procesima preko tradicionalnih granica funkcionalnih područja.

CFM se odnosi na koordinaciju i sinergiju aktivnosti različitih odjela za ostvarenje ultimativnih međufunkcionalnih ciljeva. CFM se bavi izgradnjom boljeg sustava za postizanje takvih međufunkcionalnih ciljeva kao što su inovacije, kvaliteta, kontrola troškova, dizajn, itd.

Dobar primjer CFM je proizvodnja automobila, a Toyota Production System je primjer izvrsnosti koja se postiže primjenom CFM-a.

U Toyoti, svi članovi Cross-Functional odbora predstavljaju odjele uključene u određenu Cross-Function, kao što su npr. kvaliteta (quality) ili isporuka (delivery). Ciljevi i mjere koje je definirao Cross-Functional odbor imaju gotovo istu težinu kao i oni koji dolaze iz najvišeg managementa. Svaki Cross-Functional odbor ima oko 10 članova i na čelu mu je viši član managementa kojeg imenuje Uprava.

U Toyoti postoje dvije komponente politike, a politika se sastoji od ciljeva i mjera/aktivnosti.

Ciljevi su obično kvantitativni podaci kao što su npr. ciljevi za tržišni udio (market share), prodaju (sales) i dobit (profits).

Mjere/aktivnosti su, s druge strane, specifična sredstva ili akcijski programi za postizanje tih ciljeva.

Cilj koji nije podržan opisom posebnih mjera za postizanje tog cilja je samo slogan i vrlo je vjerojatno kako nikad neće biti ostvaren u nekom kvantitativnom obliku. Sukladno navedenom uprava Toyote ima prioritetni zadatak odrediti ciljeve i mjere/aktivnosti, a zatim ih proslijediti i rasporediti po svim odjelima u cijeloj organizaciji.

U Toyoti postoje dvije isprepletene kategorije ciljeva. Dva ključna koncepta upravljanja kojima se podupire strategija Total Quality Management (TQM) su Cross-Functional Management i Policy Deployment. Predanost uprave tim konceptima izražava se uputama koje pruža vrhunsko upravljanje. Top management obično formulira svoje godišnje ciljeve na temelju višegodišnjih strategija i planova.

U Toyoti postoje dvije glavne kategorije ciljeva:

  1. Ciljevi povezani s mjerljivim veličinama kao što su npr. proizvodi, tržišni udio i dobit. To su ciljevi korporativni odgovor na vanjske zahtjeve kao što su npr. zahtjevi dioničara za ostvarivanjem dobit.
  2. Ciljevi koji se odnose na ukupna poboljšanja u različitim odjelima sustava i Cross-Functional aktivnosti kao što su obrazovanje zaposlenika (employee education), služba za korisnike (customer service), zadovoljstvo kupaca (customer satisfaction), smanjenje troškova (cost reduction), osiguranje kvalitete (quality assurane), isporuka i razvoj novih proizvoda (new product development). Ovi su ciljevi samogenerirane (self-generated) aktivnosti za poboljšanje korporativne kulture i sveopće konkurentnosti.

Ova dva glavna cilja za ostvarivanje profita i ukupno poboljšanje poslovanja su međusobno čvrsto isprepleteni.

Prije određivanja funkcionalnih ciljeva trebalo bi postaviti Cross-Functional ciljeve.

U Total Quality Management  (TQM) i Kaizenu, Cross-Functional ciljevi kvalitete, kontrole troškova, te isporuke (Quality, Cost, Delivery ili QCD) jasno su definirani kao superiorniji od funkcija odjela kao što su npr. planiranje, projektiranje, proizvodnja i prodaja.

Pozicioniranje Cross-Functional cilja kao superiornog je novi pristup sustavima upravljanju, razmišljanju i donošenju odluka. Kako bi to postigli, management mora izgraditi svoj Cross-Functional pristup.

Ciljeve za svaku Cross-Function kvalitete, troškova i isporuke trebao bi odrediti uprava ili Cross-Function odbor organiziran na najvišoj razini managementa.

Strateški Cross-Function Management

Strateško međufunkcionalno upravljanje ključno je za kapitalizaciju funkcionalne izvrsnosti, a kako bi funkcionalni stručnjaci mogli dati najveći mogući doprinos, moraju uzeti u obzir šire stajalište o svojim funkcijama i razumjeti kako se uklapaju u organizacijskih procesa i, u konačnici, u cjelokupnu strategiju