Što je Internet of Things (IoT)

Pojam IoT (Internet of Things) općenito se odnosi na sve uređaje u kojima postoji mogućnost povezivanja internetom i računalna sposobnost za prikupljanje, analiziranje, obrađivanje i slanje podataka.

IoT uređaji pokrivaju objekte, senzore i svakodnevne stvari koje se obično ne smatraju računalima, a omogućuju tim uređajima generiranje, razmjenu i korištenje tih podataka s minimalnom ljudskom intervencijom.

Internet of Things (IoT) može biti npr. osoba s implantatom za srce koji ima ugrađene senzore povezane s aplikacijom na pametnom telefonu ili povezanu s nekom medicinskom ustanovom. IoT može biti automobil koji ima ugrađene senzore na gumama kako bi upozorili vozača kada je tlak u gumama nizak ili bilo koji drugi prirodni ili umjetni objekt kojem se može dodijeliti IP adresa, te koji može prenositi podatke preko interneta.

Pametni satovi koji mjere otkucaje srca i šalju te podatke aplikaciji na pametnom telefonu su vjerojatno najčešći IoT uređaji danas.

Modeli povezivanja

implementacije IoT-a koriste različite modele tehničkih komunikacija, svaki sa svojim karakteristikama.

Četiri zajednička komunikacijska modela opisana prema internetskoj arhitekturi (Internet Architecture Board) uključuju:

  • Device-to-Device,
  • Device-to-Cloud,
  • Device-to-Gateway,
  • Back-End Data-Sharing.
  • Ovi modeli ističu fleksibilnost na način na koji se IoT uređaji mogu povezati i pružiti novu vrijednost korisniku.
  • Device-to-Device

  • Komunikacija Device-to-Device predstavlja dva ili više uređaja koji se međusobno izravno povezuju i komuniciraju. Oni mogu komunicirati preko mnogih vrsta mreža, uključujući IP mreže ili Internet, ali najčešće koriste protokole poput Bluetooth, Z-Wave i ZigBee.

    Ovaj se model obično koristi u sustavima kućne automatizacije za prijenos malih paketa podataka između uređaja s relativno niskom brzinom podataka. To mogu biti žarulje, termostati i brave koji međusobno šalju male količine informacija.

    Svaki model povezivanja ima različite karakteristike. Kod povezivanja Device-to-Device sigurnost je posebno pojednostavljena jer ovdje postoji radijska tehnologija kratkog dometa kao i odnos između dva uređaja.

    Device-to-Device popularan je među prijenosnim IoT uređajima poput monitora srca uparenog s pametnim satom gdje podatke nije potrebno dijeliti s više ljudi.

    Postoji nekoliko standarda koji se razvijaju oko uređaja do uređaja, uključujući Bluetooth 4.0 koji je popularan među prijenosnim i nosivim uređajima jer bi njegova male snage mogle značiti da uređaji mogu raditi mjesecima ili godinama na jednoj bateriji. Njegova niža složenost također može smanjiti njegovu veličinu i troškove.

    Device-to-Cloud

    Komunikacija Device-to-Cloud uključuje IoT uređaj koji se izravno povezuje na internetsku uslugu oblaka (Internet cloud service) poput pružatelja usluga aplikacije za razmjenu podataka i kontrolu prometa. Device-to-Cloud koristi tradicionalne ožičene Ethernet ili Wi-Fi veze, ali također može koristiti i mobilnu tehnologiju.

    Cloud povezivanje omogućuje korisniku i aplikaciji da ostvari udaljeni pristup uređaju. Device-to-Cloud također potencijalno podržava ažuriranja softvera na uređaj.

    Primjer upotrebe Device-to-Cloud bila bi pametna oznaka koja prati psa dok vlasnik nije u blizini, a za to bi bila potrebna mobilna komunikacija širokog spektra jer se ne zna gdje pas može biti.

    Iz sigurnosne perspektive, to postaje složenije od Device-to-Device jer uključuje dvije različite vrste vjerodajnica – vjerodajnice (credentials) za pristup mreži (poput SIM kartice mobilnog uređaja) i zatim vjerodajnice za pristup oblaku.

    Izvješće IAB-a također je spomenulo da je interoperabilnost također čimbenik s Device-to-Cloud prilikom pokušaja integracije uređaja različitih proizvođača s obzirom na to da su uređaj i usluga u oblaku obično od istog dobavljača. Primjer je termostat za učenje Nest Labs, u kojem termostat za učenje može raditi samo s Nestovom uslugom u oblaku.

  • Device-to-Gateway

  • U modelu Device-to-Gateway IoT uređaji se u osnovi povezuju s posredničkim uređajem kako bi pristupili usluzi u oblaku.

    Ovaj model često uključuje aplikativni softver koji radi na lokalnom gateway uređaju (poput pametnog telefona ili “hub”) koji djeluje kao posrednik između IoT uređaja i usluge oblaka.

    Ovaj je gateway mogao pružiti sigurnost i sve ostale funkcionalnosti. Ukoliko je pristupnik pametni telefon, ovaj aplikacijski softver može imati oblik aplikacije koja se spaja s IoT uređajem i komunicira s uslugom u oblaku.

    To bi mogao biti uređaj za fitness koji se povezuje s oblakom putem aplikacije za pametne telefone poput Nike+ ili aplikacija za automatizaciju kućanstava koja uključuju uređaje koji se povezuju na hub poput Samsung-ovog SmartThings ekosustava.

    Danas je potrebno kupiti gateway od namjenskog dobavljača ili upotrijebiti neki od tih višenamjenskih gateway te se svi uređaji spajaju do tog gateway-a i on tada radi nešto poput združivanja podataka (data aggregation) ili transkodiranja, te predaje [isključuje podatke] lokalno kući ili prebacuje u oblak, ovisno o slučaju uporabe.

    Device-to-Gateway mogu također premostiti interoperabilni jaz između uređaja koji komuniciraju na različitim standardima.

  • Back-End Data-Sharing

  • Back-End Data-Sharing u osnovi proširuje model komunikacije između Device-to-Cloud tako da IoT uređajima i podacima senzora može pristupiti ovlaštena treća strana.
  • Prema ovom modelu korisnici mogu izvesti i analizirati podatke pametnih objekata iz usluge oblaka u kombinaciji s podacima iz drugih izvora i poslati ih drugim servisima na agregaciju i analizu.
  • Primjer ovakvog povezivanja je aplikacija Map My Fitness jer prikuplja podatke o fitnessu s različitih uređaja, od Fitbita preko npr. Adidas miCoacha do senzora putanje bicikla Wahoo što znači kako se vježba može analizirati s gledišta različitih senzora.

    Transformacijski potencijal

    Kada projekcije i trendovi u odnosu na IoT postanu stvarnost tada je moguće generirati pomak u razmišljanju o implikacijama i pitanjima u svijetu u kojem najčešća interakcija s internetom potječe od pasivnog sudjelovanja s povezanim objektima.

    Potencijalna realizacija ovog ishoda – “hiperpovezan svijet” – dokaz je naravi opće namjene same internetske arhitekture, koja ne predstavlja inherentna ograničenja za aplikacije ili usluge koje se mogu koristiti tehnologijom.

    Pet je ključnih područja s puno otvorenih pitanja kako bi se istražili neki od najvažnijih izazova i pitanje vezanih uz IoT.

    Prvo je sigurnost; Drugo je privatnosti; Treće je interoperabilnost i standardi; Četvrti su pravna i regulatorna pitanja; Peti je daljnji razvoj i ekonomičnost.

    Sve više, organizacije u različitim segmentima poslovanja koriste IoT kako bi funkcionirale učinkovitije, bolje razumjele korisnike, te kako bi npr. poboljšali korisničku službu ili poboljšali donošenje odluka i povećali vrijednost poslovanja.

    Kako funkcionira IoT?

    IoT sustav sastoji se od pametnih uređaja s pristupom internetom koji koriste ugrađene procesore, senzore i komunikacijski hardver za prikupljanje, slanje i djelovanje na podatke koje su prikupili iz njihovih okruženja.

    IoT uređaji dijele podatke senzora koje prikupljaju povezivanjem s IoT Gateway ili drugim rubnim uređajem gdje se podaci šalju u oblak kako bi ih se analiziralo.

    Ponekad takvi uređaji komuniciraju s drugim povezanim uređajima i djeluju na informacije koje su dobili jedni od drugih. IoT uređaji rade većinu vremena bez ljudske intervencije, iako ljudi ponekad mogu komunicirati s uređajima – na primjer, postaviti ih, dati im upute ili pristupiti podacima.

    IoT pomaže ljudima da žive i rade kvalitetnije i pametnije, kao i da dobiju potpunu kontrolu nad svojim životima.

    Od pametnih uređaja za automatizaciju domova, puno su važniji oni za poslovanje. IoT omogućuje organizacijama da u realnom vremenu sagledaju kako njihovi sustavi stvarno funkcioniraju, pružajući uvid u sva područja djelovanja.

    IoT omogućuje organizacijama automatizirati poslovne procese i istovremeno smanjiti troškove rada. IoT također optimizira resurse, smanjuje otpad, te poboljšava i ubrzava isporuku dobara i usluga, što za posljedicu ima jeftiniju proizvodnju i bržu isporuku robe, te nudi dodatnu transparentnost u transakcijama kupaca.

    IoT uređaji dodiruju svaku poznatu industriju, uključujući zdravstvenu skrb, financije, maloprodaju, proizvodnju, itd.

    Pametni gradovi putem IoT uređaja pomažu građanima smanjiti potrošnju energije, stvaranje otpada. Povezani senzori IoT uređaja koriste se i u poljoprivredi kako bi se nadzirali prinosi usjeva i stoke, te predviđali, procjenjivali i planirali oblici rasta.

    Kao takav, IoT je jedna od najvažnijih tehnologija svakodnevnog života i nastavit će se širiti jer sve više organizcjia želi ostvariti dodatni potencijal povezanih uređaja kako bi se ostvarila dodatna konkurentnost.

    Koje su prednosti IoT za poslovanje?

    Prednosti IoT-a za organizacije ovise o određenoj provedbi; agilnost i učinkovitost obično su vrhunska razmatranja. Ideja je da organizacije trebaju imati pristup što večem broju podataka o vlastitim proizvodima i vlastitim internim sustavima. Veći broj podataka generirat će većom sposobnosti brzim i stalnim promjenama što za posljedicu ima transformaciju poslovanja.

    Proizvođači dodaju senzore svojim proizvodim čime postaju IoT uređaji kako bi mogli ponovno prenositi podatke o tome kako se njihovi proizvodi ponašaju u upotrebi. Takav pristup može pomoći tvrtkama da unaprijed saznaju kada će se neka komponenta potrošiti kako bi je zamijenilu prije nego što uzrokuje štetu.

    Tvrtke također mogu koristiti podatke koje generiraju IoT uređaji kako bi njihovi sustavi i njihovi lanci opskrbe (Supply Chain) bili učinkovitiji jer će imati mnogo točnije podatke o tome što se stvarno događa.

    Korištenje IoT-a tvrtke može se podijeliti u dva segmenta:

    • ponude IoT uređaja specifičnih za neku specifičnu industriju kao što su senzori u proizvodnom pogonu ili uređajima za lokaciju u stvarnom vremenu za zdravstvenu skrb,
    • IoT uređaje koji se mogu koristiti u svim industrijama, kao što su pametna klimatizacija ili sigurnosni sustavi.

    Što je Industrial Internet of Things ili IIoT?

    Industrial Internet of Things (IIoT) ili Industrija 4.0 su nazivi koji se daju za korištenje IoT tehnologije u poslovnom okruženju. Koncept je isti kao i za potrošačke IoT uređaje u kući, ali u ovom slučaju cilj je koristiti kombinaciju senzora, bežičnih mreža, velikih podataka (Big Data), AI i analitike za mjerenje i optimizaciju industrijskih procesa.

    Ukoliko se IoT uređaji uvedu u cijeli lanac opskrbe (Supply Chain), a ne samo u pojedinačne tvrtke, učinak bi mogao biti još veći s pravovremenom isporukom materijala i upravljanjem proizvodnjom od samog početka do kraja.

    Povećanje produktivnosti radne snage ili ušteda troškova dva su potencijalno primatna cilja, ali IIoT može stvoriti i nove izvore prihoda za poduzeća. Umjesto samo prodaje samostalnih proizvoda kao npr. motora – proizvođači također mogu prodati i prediktivno održavanje motora što im dodatno širi ponudu, ali i dugoročno održava odnos s kupcima/klijentima što je uvijek preduvjet za programe vjernosti (loyalty program)

    Koje su prednosti interneta of things (IoT) za potrošače?

    IoT obećava da će okoliš učiniti – naše domove, urede i vozila – pametnijima, mjerljivijima i nadasve interaktivnijima. Pametni zvučnici kao što su Amazon’s Echo i Google Home olakšavaju reprodukciju glazbe. Kućni sigurnosni sustavi olakšavaju praćenje onoga što se događa unutar i izvana ili da biste vidjeli i razgovarali s posjetiteljima u stvarnom vremenu.

    U međuvremenu, pametni termostati mogu pomoći da zagrijemo domove i prije nego što se vratimo, a pametne žarulje mogu učiniti da izgleda kao da smo kod kuće čak i kad smo vani.

    Gledajući izvan kuće, senzori nam mogu pomoći da shvatimo koliko bi bučno ili zagađeno naše okruženje moglo biti.

    Autonomni automobili i pametni gradovi mogli bi promijeniti način na koji gradimo i upravljamo našim javnim prostorima.